Free Web Hosting Provider - Web Hosting - E-commerce - High Speed Internet - Free Web Page
Search the Web

 Prijatelji sajta

MATICE IZ TIHE ZAMENE - 1

 Prijatelji sajta
     
 
 
 
 

(Objavljeno u časopisu "Beogradski pčelar", br. 2/2006.)

Autor priloga, Prvoslav Jelić, pčelar iz Beograda, rođen je 1951. godine. Pčelari od 1987. godine, prvo sa košnicama DB, a zatim sa pološkom i LR (u plodištu sa ramovima visine DB). Trenutno poseduje 57 košnica i pčelarenje mu je dopunsko zanimanje. Zaposlen je na železnici. Objavio je veći broj zapaženih članaka u listu "Beogradski pčelar". Član je DP "Beograd".


DOBIJANJE MATICA TIHOM ZAMENOM

Samo dobre matice daju dobra - jaka pčelinja društva a jaka pčelinja društva daju dobre prinose u pčelarstvu.

Stara je izreka: "Dajte mi dobru maticu, daću vam pune kante meda".

Matice dobijamo na više načina:

- tihom zamenom,

- pomoću Jenterovog aparata,

- presađivanjem larvi,

- rojidbene matice,

- prisilne matice - matice iz nužde.

Najbolje su matice tihe zamene iz jakih pčelinjih društava. Matice tihe zamene pojavljuju se i u nukleusima i novoformiranim rojevima koji su imali lošu maticu, i posle 3-4 rama zanešenog legla pčele povlače matičnjake tihe zamene i istu menjaju, jer dotična nije ispunjavala potrebe zajednice. Šta je karakteristično za matice dobijene tihom zamene?

Larva matice od jajeta pa do poklapanja matičnjaka dobije 11.000 - 12.000 poseta, što je 1.200 - 1.500 poseta u toku 24 sata, tako da te larve odgajene pod takvim uslovima imaju i po 380 jajnih cevčica, i mnogo su vitalnije i sposobnije od matica dobijenih na drugi način.

Zajednice sa maticama tihe zamene, kada dostignu svoj maksimum razvoja, neće otići u rojenje, već će se izvršiti zamena matice bez gubitka roja. Matice tihe zamene imaju nasledne osobine majke i te osobine će se prenositi u više generacija, tako da pčelar nema problema sa rojenjem.

Za dobijanje matica tihe zamene koristim pološke (moje pološke su sa 26 rama može i sa 20 ili 22 rama). Pološke su pristupačnije za rad i lakše su za praćenje razvoja zajednice od nastavljača. Matice tihe zamene mogu se dobijati i u nastavljačama, kako u DB tako i u LR i AŽ košnicama.

U pološkama je mnogo lakše pratiti razvoj pčelinje zajednice i vršiti određene intervencije.

Dizanjem poklopca (koji je na šarkama) svi radovi se obavljaju ramovima, nema dizanja nastavaka i velike gužve pčela, što omogućava lakši rad.

Kako doći do jake pčelinje zajednice prvi put, koje će nam dati matice tihe zamene?

U pološkama zimuju dve pčelinje zajednice, sa maksimalnim rezervama hrane - meda i polena - perge, i bez obzira na te količine hrane krajem januara dodajem kuvanu - Božinu pogaču.

U februaru kada vreme dozvoli krajnje ramove meda koji nisu posednuti pčelama grebem, a do legla ubacujem ramove rumene kao jabuka, prvo 1 sa toplije strane, zatim sledeći put sa suprotne strane a za narednih 4-5 dana možemo dodati sa obe strane po jedan. Proširujem leglo u drugoj polovini februara.

Rumenim ramovima odvajam leglo - pčele od meda, ali isti su pogačom iznad klubeta i dalje u kontaktu, tako da će pčele med iz krajnjih, grebanih ramova prenositi u vence novododanih rumenih ramova, a u centru tih ramova matica će polagati jaja, tako da ćemo već početkom marta imati 5-7 ramova legla.

Sada, početkom marta, kada cveta dženarika, dodajemo satne osnove, na taj način što ramove koje su pčele već očistile od meda (grebani) odstranjujemo iz košnice, tako da dobijamo prostor za satne osnove.

Od cvetanja dženerike pa do cvetanja jabuke 2-3 puta dodajem satne osnove, tako da će svaka zajednica imati 9-11 ramova legla sa mednim vencima.

Kada cveta jabuka ili neposredno pre cvetanja (zavisno od razvoja pčelinjih zajednica) uzimam lošiju maticu sa 3-4 rama zatvorenog legla i formiram nukleus, a sa još 3-4 rama otvorenog legla istresem pčele u nukleus i isti ostavljam na pčelinjaku - ne nosim ga 5-6 kilometara dalje. Kada se izletnice vrate u matičnu košnicu u nukleusu će ostati dovoljan broj pčela da pokriju ova 3-4  rama legla. Tu dodajem dva rama rumena kao jabuka i meda i polena i pogaču.

Šta radimo u matičnoj košnici?

U matičnoj košnici nam je ostalo 9-11 ramova legla bolje matice i 5-7 ramova legla oduzete matice.

Košnica zaposeda svih 26 ramova pčela, a to je preko 55.000 - 60.000 pčela. Vadimo pregradnu dasku, pčele i ramove oduzete matice vadimo na stalak, otvoreno leglo bolje matice stavljamo u centar, do njega, levo i desno, otvoreno leglo  oduzete  matice,  zatim zatvoreno leglo, levo i desno, bolje matice, i na kraju zatvoreno leglo levo i desno oduzete matice.

Znači u košnici imamo 14-17 ramova legla, od obe matice, od kojih će se svakim danom ispiliti 3.500 - 4.000 pčela, što znači da će matici svakim danom biti toliki broj slobodnih ćelija za zaleganje, a ja u centar tog legla dodajem još jedan ram rumen kao jabuka naliven sirupom 1:1 tako da matica dobija još najmanje 5.000 ćelija za zaleganje.

Bez obzira koliko je dobra matica ona ne može da zaleže raspoloživi prostor, i pčele će povući po 2-3 matičnjaka tihe zamene i levo i desno od rama rumenog kao jabuka.

Ako iste matičnjake ne iskoristimo 10.-12. dana, a matica se oseća i dalje sposobnom isti će biti uništeni, i matica će polagati jaja kao da se ništa nije desilo u košnici.

Zašto matičnjake moramo koristiti do 12. dana?

Zato što od 12. - 16. dana kod matice se formiraju jajne cevčice, kada ona počinje da luči feromone, i matica kao suparnicu istu eliminiše.

Kada mi 11.-12. dana oduzmemo matičnjake, i formiramo rojeve u košnicu dodajemo ponovo ram rumen kao jabuka, i u narednih 10 dana možemo ponovo oduzimati matičnjake i formirati novih 4-5 zbirnih rojeva.

Postupak možemo ponavljati nekoliko puta - do bagremove paše, i po našoj volji možemo uzeti staru maticu, formirati roj sa istom, a pološku ponovo podeliti i u istoj dobiti dve mlade matice.

Jelić Prvoslav

Gore