Free Web Hosting Provider - Web Hosting - E-commerce - High Speed Internet - Free Web Page
Search the Web

 
 

Autor metoda, Vladimir Hunjadi, rođen je 1943 godine u Petrovaradinu. Pčelari od detinjstva, od 1953. godine. Aktivno se bavi pčelarstvom od 1965 godine. Poseduje pčelinjak od 156 AŽ košnica na dva vozila. Aktuelni je član redakcije časopisa "Pčelar" i predavač SPOS-a. Dobitnik je zlatne značke SPOS-a i diplome "profesor Jovan Živanović".


Priredio: Slobodan Ž. Janković

 

Izabrane tehnike pčelarenja 5.

 

VISOKOPRODUKTIVNO PČELARENJE NASTAVLJAČAMA1

(Autor metoda: Vladimir Hunjadi, Novi Sad)

Metoda je primenljiva u pčelarenju raznim vrstama košnica nastavljača, počev od AŽ košnica (kojim pčelari autor Vladimir Hunjadi), DB, LR, Farar itd.

Sama priprema društava, do kraja vrbove paše, (oko 3 nedelje pred bagremovu pašu) podrazumeva preduzimanje, u prethodnom periodu, svih onih pčelarskih postupaka koji do navedenog vremena treba da obezbede oko 50-60 dm2 legla, odnosno oko 56.000 ćelija sa leglom u oko 80% od ukupnog broja društava. To podrazumeva ubacivanje kompletnog pomoćnog društva zajedno sa maticom u plodište slabog društava iz kojeg je prethodno odstranjena matica; dodavanje zrelog legla iz pomoćnih proizvodno orijentisanim društvima koja nisu dostigla taj stepen razvoja, oduzimanje 2-3 rama legla najjačim društvima da ne uđu u proces rojidbe, otklapanje meda i sl.

Razrojavanje i stvaranje akumulatora

Ako se uspelo da 3 nedelje pre bagremove paše obezbedimo u društvu oko 70 dm2 legla (u društvima koja imaju manje od toga dodaje se zrelo leglo iz pomoćnih društava), tada se može računati sa preko 60.000 pčela,, koje će se u toku bagremove paše isključivo brinuti o unosu nektara, bez bojazni da društvo dođe u rojevno stanje.

Tada preduzimamo sledeće mere (podrazumeva se da ako se vrši selidba na bagrem, doseljenje treba obaviti na oko 7 dana pre početke medenja):

- Do početka cvetanja bagrema treba izvrcati sav med sa ramova na kojim nema legla, što se radi istovremeno sa postupkom razrojavanja. Tačnije, sa pojavom prvih kapi svežeg bagremovog nektara u praznim ćelijama unutar legla (u plodištu), pristupa se razrojavanju. Ovo se smatra najvažnijim korakom u toku cele pašne sezone.

- Iz plodišta i medišta, vade se svi okviri. U plodište vraćamo 2 okvira legla različite starosti zajedno sa maticom. Ostali deo plodišta popuniti izgrađenim praznim saćem iz rezervi (ili izvrcanim saćem) koje postavljamo naizmenično.

Pravilo je da koliko je okvira sa leglom oduzeto, toliko se može dodati ramova sa satnim osnovama.

Ove satne osnove od strane pčela bivaju besprekorno izgrađene. Razlog je u tome što smo postupkom razrojavanja dobili društvo koje se ponaša kao prirodni roj sa ogromnom radnom energijom. Tada se čak i zaperci izgrađeni sa radiličkim a ne trutovskim ćelijama. Sa takvim radnim elanom, već prvog dana može se očekivati unos 4-5 kg nektara.

Preostalo izlazeće leglo koje se inače nalazilo u medištu (prevešano ili ranije dodato) stavlja se u sredinu medišta, a ostala mesta popunjavaju devičanskim izgrađenim saćem.

Postoji mogućnost, da zbog naglog nestanka legla (koje smo oduzeli), pčele izvrše “tihu” smenu matice, što se odvija u vanredno povoljnim uslovima.

Ramovi sa medom iz plodiša i medišta idu na vrcanje, a izvađeno leglo, zajedno sa pčelama koje se na njima nalaze, smešta se u posebne (prazne) košnice. U svakoj od tih košnica, pored hrane koja se nalazi na ramovima sa leglom (oni se i ne vrcaju, treba staviti i dva rama sa plenom. Ovako formirane košnice zvaćemo akumulatori.

Sledećih nekoliko dana, sve izletnice iz “akumulatora”, vraćaju se u svoja osnovna društva.

U proizvodnim društvima, u kojim je ostalo 2 okvira legla, sve nezaposlene mlade pčele postaju aktivne i učestvuju u smeštaju nektara, a po potrebi (što je najčešće) postaju i izletnice ranije nego što je to uobičajeno za njihov uzrast. U ovim košnicama smanjuje se i broj vodonoša.

Sprovedenim zahvatima, učinili smo da i deo plodišta postane medište, tako da se po završetku paše, može vrcati i deo ramova sa medom čije je saće izgrađeno u toku paše. Istovremeno, preduzetom tehnikom rada onemogućeno je pojavljivanje rojevog nagona za sve vreme pašne sezone.

Prema Hunjadiju, brojno stanje pčela, u proizvodnoj košnici, po izvršenju navedenih radnji je sledeće:

     - na 20 dana pre paše u košnici je bilo oko +30.000 pčela

     - za 20 dana ugine oko 50% - 15.000 pčela

     - izleglo se iz 70 dm2 x800 + 56.000 pčela

     - u akumulator je premešteno:

     - 5 ramova sa pčelama (5x3120) - 15.000 pčela (misli se na AŽ ram)

     - od istih se 25% vraća u osnovno društvo + 4.000 pčela

     - Ukupan broj pčela u proizvodnom društvu na početku paše 60.000 pčela

Navedeni broj pčela angažovan je na poslovima unosa i skladištenja nektara na početku bagremove paše.

Mada su vremenske prilike u vreme bagremove paše, vrlo promenljive, često i veoma loše, navedena masa pčela i pored navedenog može, za samo nekoliko dana, uneti vrlo velike količine nektara. Već prvog dana, moguć je unos 4-5 kg nektara. U situaciji kada su vremenske prilike povoljne mogu se ostvariti rekordni prinosi.

Sve preduzete mere imaju za rezultat:

-presecanje rojevnog nagon bez obzira u kojoj se fazi eventualno našao

- budi se nagon za sakupljanje hrane

- matici je obezbeđeno dovoljno prostora za zaleganje

- obezbeđena je uposlenost pčela voskarica

- društvo je oslobođeno lošeg saća, mnogih bolesti a i najvećeg dela varoe (preneta u ramovima legla u “akumulatore”).

- stvorena je određena zaliha rezervnih količina meda (isceđen ili u ramovima)

Tretiranje proizvodnih društava se planira po završetku ukupne pašne sezone, a 1-2 puta i u decembru-januaru,(npr. “Apitolom) kada je društvo bez legla.

Šta se dešava u ”akumulatoru”

U narednih nekoliko dana od dana formiranja, izletnice se vraćaju u osnovno društvo. To je najkritičniji period za stanje u “akumulatoru” jer izletnica nema, pa prema tome ni preko potrebne vode. Tek 4-5. dana mlade pčele počeće da izleću po vodu i polen.

Da se izbegnu svi mogući problemi zbog nedostatka vode i eventualno hrane, drugi i treći dan ovako formirane “akumulatore” treba prihraniti razređenim medom (odnos 1:1). Zbog velike mase živog “materijala” leglo ne trpi od hladnoće.

Mlade pčele, premeštene sa ramovima legla, osećaju nedostatak matice i počinju sa izvlačenjem prisilnih matičnjaka. Ovi prisilni matičnjaci, po autoru, slični su onim koji se dobijaju u starterima (jer su i u starterima pčele bez matice - zašto se one ne tretiraju kao prisilni matičnjaci?).

Pošto se u “akumulatoru” nalazi ogroman broj mladih pčela (ustvari, samo su takve pčele ovde i prisutne) one su u stanju da obilno i kvalitetno hrane larve u matičnjacima.

Stvaranje nukleusa podelom “akumulatora”

U periodu od osmog do desetog dana, od dana izvršenog razrojavanja, “akumulatore” sa pregradnim daskama delimo na 3-4 oplodnjaka pri čemu se vodi računa da u svakom odeljku bude 2-3 matičnjaka.

U nekoliko narednih dana matice će izaći, sazreti, oploditi se i početi sa polaganjem jaja.

Preporuka je da se nakon podele, oplodnjaci ne otvaraju oko dve nedelje. Posle tog perioda, ako se kontrolom ustanovi da matica ne polaže jaja, u takav oplodnjak dodati ram sa mladim otvorenim leglom. Ako i posle toga ne dobijemo oplođenu maticu, izvaditi pregradnu dasku i spojiti taj sa susednim oplodnjakom koji ima oplođenu maticu. Uspešnost uzgoja novih matica je između 80 i 90%.

Da se ne bi desilo da nakon formiranja “akumulatora” pčele povuku matičnjake nad larvama starijim od 36 časova, mogu se petog dana, od dana formiranja, uništiti svi zatvoreni matičnjaci. To se može uraditi i nakon tri do četiri dana, kada se uništavaju svi matičnjaci koji su pred zatvaranjem.

Tretiranje formiranih nukleusa protiv varoe

Kako smo vađenjem zatvorenog legla iz plodišta osnovnih društava, sa istim preneli i ogroman broj varoe, to između 22. i 28. dana od dana formiranja “akumulatora” vršimo tretiranje postupkom dimljenja. U tom periodu, sva varoa se nalazi na pčelama, te je dovoljno izvršiti jednokratno tretiranje. Do kraja suncokretove paše nije potrebno vršiti ponovno tretiranje.

Još neki poslovi u toku pašne sezone

U pripremi za vrcanje meda, odseče se sav vosak koji je veće debljine od debljine satonoše, i na taj način, pored dobijanja veće količine kvalitetnog voska, postiže se i angažovanje mladih pčela na dogradnji saća. Ovo je i mera usmerena protiv eventualne pojave rojevnog nagona.

Nakon svakog vrcanja meda, izbacuju se svi ramovi sa nepravilno izgrađenim ili tamnim saćem.

Sa izgradnjom novog saća ne treba žuriti, pa se zbog toga satne osnove i ne dodaju pre bagremove paše. Znatan broj okvira, visokog kvaliteta, mogu izgraditi pomoćna društva.

Društva ne treba ni često otvarati. Dovoljno je posmatranje ponašanja pčela na letima, pregled izbačenog trunja i sl. Da bi se odlučilo o eventualnoj akciji za saniranje određenog stanja. Ovo iz razloga, što u pašnoj sezoni, oduzimanje meda za vrcanje povlači sa sobom i pregled i sređivanje društava.

 

[1] Zapisi priređivača, sa predavanja koje je V. Hunjadi održao u Obrenovcu 2002. godine (korišćena i dobijena brošura - 36 strana A5 formata, kao i napisi iz časopisa »Pčelar«).

Home